Bilo da ste ozbiljni proizvođač ili vino radite iz hobija ili možda želite nešto više znati o tome kako se vodi briga o vinu, nudimo laboratorijsku uslugu analize.
Za svakog vinara i ljubitelja vina(ili: zaljubljenika u vino) vrlo je važno znati što se događa sa njegovim vinom. Jer ipak, vino je živi medij, koji neprestano prolazi različite procese. Zbog toga je adekvatna kontrola vrlo bitna. Na taj način dolazimo do važnih podataka o osnovnim parametrima koji su nam značajni za sam proizvod tj.za vino.
Metode koje se koriste prilikom analiza vina su određene Zakonom o vinu, i za svaku metodu postoje točno utvrđene granice koje nam ukazuju na kvalitetu samog vina. Najvažniji parametri koji se analiziraju u vinu su: reducirajući šećeri, ukupna kiselina(izražena kao vinska kis.), hlapiva kiselina(izražena kao octena kis.), sumpori, alkoholna jakost, pepeo,ukupni ekstrakt, pH.
U samim početcima proizvodnje, od berbe, vrlo nam je važno znati količinu šećera u našem grožđu odnosno moštu, a sukladno tome znamo i koliki postotak alkohola očekivati u konačnom proizvodu. Nadalje , redovita kontrola nam otkriva kako napreduje ali i detektira vrijeme kada je završen proces fermentacije tj. proces pretvorbe šećera u alkohol. U ovoj fazi, u slučaju nekih zastoja vrenja, možemo na vrijeme reagirati i spriječiti neželjene posljedice,a to možemo jedino redovitom kontrolom našeg mošta.
Kada govorimo o vinu, neizbježno je spomenuti kiseline. Kiseline imaju važnu ulogu u vinu, one mu daju svježinu I utječu na sam proces starenja vina. Tako da je bitno u vinu voditi kontrolu kretanja kiselina. Kiseline se prirodno javljaju tijekom uzgoja grožđa i kao dio fermentacijskog procesa. Prirodne kiseline imaju najsvježiji, najčišći kiselinski okus. U tu skupinu spadaju vinska, jabučna i limunska. Vinska kiselina je glavna kiselina u grožđu i ona je komponenta koja potiče svjež okus i graciozno starenje u vinu. Umjerena količina kiselosti u vinima dolazi od jabučne kiseline, što doprinosi voćnom okusu. Najmanje poželjna kiselina u vinu je octena kiselina koja je najzastupljenija kiselina od svih hlapivih kiselina prisutnih u vinu. Kada je prisutna u količini većoj od Zakonom propisane, nominalne količine, daje vinu kiselkast ili octenasti karakter i miris.
Tijekom školovanja i njege vina, potrebno ga je periodički kontrolirati, a posebno je važno kušati vino jer upotrebom raznih postupaka ili sredstava, kao što je npr. bistrenje vina dovesti će do malih promjena nekih parametara kao što su ukupne kiseline, pH ali I same organoleptike vina. Tako da nam ponekad sam miris vina može ukazati na neki problem tj. da je došlo do narušavanja kvalitete vina.
Kada govorimo o zaštiti vina, važnu ulogu ima SO2. A da bi vino mogli pravilno zasumporiti tj. na taj način konzervirati i očuvati od oksidacije, potreban nam je točan podatak o količini sumpora koji je u vino dospio još od berbe samoga grožđa. Tek kada znamo taj podatak možemo pravilno zaštititi vino, bez da se razviju neželjene posljedice.
Kada smo upoznati sa sadržajem svih komponenti našeg vina, kada znamo sve potrebne fizikalno kemijske parametre, možemo adekvatno reagirati ili primijeniti neko sredstvo kako bi na kraju dobili vrhunski, ispravan, siguran i kvalitetan proizvod.
Sve su to razlozi koji nam potvrđuju važnost fizikalno kemijske ali i organoleptičke kontrole vina kroz sve faze, od same berbe grožđa, preko faze vrenja mošta, školovanja i njege vina pa sve do starenja…
DOKUMENTI
